Šta se tačno mijenja
Povećanje dječijeg dodatka
Mjesečni dječiji dodatak je podignut sa 117 KM na 190 KM po djetetu.
Ovo je direktna finansijska podrška roditeljima i djeci, što znači značajan rast u iznosu koji porodice primaju. Povišenje imovinskog cenzusa
Cenzus za pravo na dječiji dodatak je povećan sa približno 250 KM po članu domaćinstva na 400 KM.
To znači da su ranije mnoge porodice koje su bile “blizu granice” prihoda, ali su ipak premašivale stari cenzus, sada dobile priliku za ostvarivanje dodatka.
Veći broj korisnika
Zahvaljujući višem cenzusu, u prvih deset mjeseci 2025. prava je steklo oko 87.000 djece, što je znatno više nego u istom periodu 2024. godine.
Prema nekim izvorima, broj djece koja su obuhvaćena dodatkom u 2025. porastao je za 80.000 u odnosu na 2024..
Veća ukupna finansijska podrška
Ukupna sredstva isplaćena za dječiji dodatak u 2025. porasla su sa 108,1 miliona KM (2024.) na 155,1 miliona KM.
Dakle, dodatnih 47 miliona KM je usmjereno na direktnu podršku djeci i porodicama.
Širi socijalni obuhvat
Pored standardnog prava, uvedena je olakšica za djecu s teškim bolestima i invaliditetom — ova djeca mogu imati pravo na dječiji dodatak bez obzira na prihod domaćinstva.
Time se jača socijalna osjetljivost sistema i povećava zaštita najranjivijih kategorija.
Zašto je ovo važno — društveni i ekonomski utjecaj
- Smanjenje siromaštva među djecom: Podizanjem cenzusa i povećanjem dodatka, veliki broj porodica koje su bile “na rubu” primanja sada dobija dodatni prihod. To može značajno mijenjati životni standard, posebno u područjima gdje su prihodi niski.
- Jačanje socijalne sigurnosti: Ove mjere pokazuju da vlasti ulažu u porodicu i djecu kao stratešku vrijednost. Dugoročno, to može doprinijeti boljoj demografskoj stabilnosti i smanjenju socijalnih nejednakosti.
- Povećanje državnih izdataka: Jasno je da je državna potrošnja porasla – dodatnih 47 miliona KM znači da je država značajnije angažirana u socijalnim transferima. To može predstavljati izazov u budžetskom smislu, ali je investicija u ljudski kapital.
- Psihološki i socijalni efekti: Za porodice koje su dugo “visile” iznad prihodne granice, ali nisu mogle ostvariti pravo na pomoć – ovo je olakšanje i potvrda da država “vidi” njihove potrebe. To jača povjerenje u socijalni sistem.
- Inkluzija ranjivih grupa: Uključivanje djece sa invaliditetom i teškim bolestima bez provjere prihoda je snažan signal društvene pravde i solidarnosti.
Rizici i izazovi
- Održivost finansiranja: Ako se broj korisnika dodatno poveća, ili ako se isplate dodatno “rasteknu”, budžet FBiH bi mogao biti pod pritiskom.
- Administrativni kapacitet: Povećanje broja korisnika znači i veću potrebu za administracijom — provjera prihoda, obračun, isplate. Sistem mora biti efikasan da bi se izbjegle greške i zloupotrebe.
- Mogućnost političkih pritisaka: Socijalne mjere ovakvog obima često su osjetljive politički — postoji rizik da budu iskorištene u predizborne svrhe ako se percipiraju kao “populističke”, iako cilj može biti stvarna socijalna prava.
- Inflacija ili povećanje troškova života: Ako rast troškova života bude naglašan, dodatak od 190 KM možda neće biti dovoljan da pokrije rastuće potrebe porodica, posebno u područjima sa visokim troškovima stanovanja, režija i hrane.
Zaključak
Najava od “400 KM po osobi u domaćinstvu” nije samo simbolična – radi se o vrlo konkretnoj promjeni socijalnih pravila koja može imati dubok utjecaj na svakodnevni život mnogih porodica. Povećanje imovinskog cenzusa te dodatna sredstva za dječiji dodatak otvaraju vrata većem broju porodica da dobiju podršku, posebno onima ranjivim ili s nižim prihodima.
Ovo je, po svemu sudeći, jedan od najznačajnijih socijalnih pomaka u FBiH u proteklim godinama — kombinira materijalnu potporu, socijalnu pravdu i strateško ulaganje u djecu. Naravno, uspjeh mjere ovisit će o njenoj dugoročnoj provedbi, finansijskoj održivosti i tome hoće li sistem socijalne pomoći moći pratiti povećani obim.