Najnovijih izjava Željka Komšića — člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) — u kojima razotkriva „ustavne zamke“ zemlje i govori šta on smatra da doista misli Europska unija (EU) o Bosni i Hercegovini.
Šta Komšić kaže o ustavnim „zamkama“ u BiH
Komšić ističe da je trenutni ustavni poredak BiH odnosno uređenje koje je uspostavljeno nakon Daytonski sporazum — prepreka za efikasan napredak zemlje. On kaže da država „sa sadašnjim ustavnim uređenjem ne može postati članicom EU, niti voditi kvalitetne pregovore“.
Konkretno, on navodi da:
U Izvještaju Europski parlament o BiH stoji da domaći politički akteri nisu donijeli potrebne promjene ni ustava ni izbornog zakona, u skladu s Europska konvencija o ljudskim pravima.
To znači da BiH — prema njegovom tumačenju ne može u EU sa ovakvim ustavnim aranžmanom.
Komšić tvrdi da su neke od odredbi Ustava BiH neprecizne, što omogućava da se sustav koristi na način koji nije predviđen. Na primjer: izbor sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne odgovara standardima evropske prakse i Ministarstvo nije jasno regulisano.
Govoreći o procesu imenovanja glavnog pregovarača za članstvo u EU, Komšić kaže da je važno da procedura bude u skladu s Ustavom BiH, a ne s političkim dogovorima ili voljom stranaka.
Po njegovoj interpretaciji, Ustav nalaže da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine predloži, a Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje glavnog pregovarača za EU.
On upozorava da imenovanje ne smije biti igra političkih interesa, već mora biti zasnovano na pravnim odredbama – i da kandidat ima integritet i znanje o evropskim integracijama.
Što se tiče krize u BiH i ustavnih pitanja, Komšić je naveo da postoje dvije opcije za stabilizaciju:
kratkoročno — zadržavanje institucije Ured visokog predstavnika (OHR) sa svim ovlastima;
dugoročno — potpuno ustavno i pravno reformisanje BiH, ukidanje diskriminacije, jačanje vladavine prava i zaštite ljudskih prava.
Šta Komšić kaže da EU zaista misli
On kaže da EU želi da BiH ima uređeno ustavno-pravno uređenje kao i sve ostale članice, ali da u praksi ostaje nerazumijevanje ili različiti „frekvencijski“ pristupi.
Komšić: „Čini se … da EU i mi na zapadnom Balkanu često operišemo ‘na različitim frekvencijama’. EU kaže da želi da se pridružimo, mi kažemo da želimo isto, ali u stvarnosti se čini da pričamo i da razmišljamo o potpuno različitim stvarima.“
Dakle, on smatra da EU poručuje reforme, ali da BiH ne interpretira ili ne provodi te poruke u onoj mjeri koja bi omogućila napredak.
On pozdravlja izvještaje EU institucija kao iskreno sagledavanje stanja u BiH — naročito kad govore o nedostatku ustavnih i izbornih reformi.
Po njegovim riječima, EU je jasno stavila do znanja da napredak nije moguć, ili je ozbiljno otežan, bez izmjena Ustava i izbornih zakona.
Takođe, EU ne namjerava — barem po Komšiću da nametne rješenja BiH mimo domaćih institucija; ali očekuje da domaći igrači preuzmu odgovornost.
Iako ovo zadnje dolazi iz diskusije na Redditu i ne formalno iz Komšićevih izjava, podržava njegovu ocjenu da EU želi da domaći akteri sprovedu reforme, a ne da bude više spasilac.
Prema Komšiću:
-
- BiH se nalazi u „ustavnoj zamci“ — sistem gdje etničke odredbe, složeni komentarni uređaji i nejasne procedure sprečavaju reforme i europski put.
- EU želi da BiH bude uređena država sa jasnim pravima i institucijama, ali BiH mora sama preuzeti taj posao — i poštovati svoj Ustav i zakone.
- On insistira na tome da proces integracija nije samo deklarativan, već zahtijeva konkretne pomake — npr. imenovanje pregovarača, izbor sudija, reforme ustava i izbornog zakona.
- Ako BiH nastavi ovim putem bez reformi, Komšić smatra da će „evropski put“ biti ozbiljno doveden u pitanje ili dugotrajniji nego što je to bilo