Slovenija u posljednje vrijeme – od bonusa i božićnica, do slobodnih petaka i kraćeg radnog vremena. Ako želiš, mogu pronaći i konkretne primjere po sektorima ili regijama.
Šta se mijenja
Božićnica / zimski bonus
Slovenijska vlada je usvojila prijedlog zakona prema kojem će svim zaposlenima biti isplaćen zimski/božićni bonus.
Iznos: u prijedlogu naveden iznos od 639 eur za ovu godinu, neoporezivo.
Za firme u poteškoćama je omogućeno da isplate manji iznos ili odgode isplatu.
U javnom sektoru svima bi bio isplaćen isti iznos.
Ova mjera je značajna jer čini da se “bonus” prerasta u zakonski propisanu obavezu.
Model „slobodni petak / kraći radni dan” za određene radnike
Od 1. januara 2026. u Sloveniji će biti omogućeno (za radnike koji ispunjavaju uslov) da biraju između:
slobodnog petka,
produženog vikenda,
skraćenog radnog dana (npr. 6 sati)
U okviru modela nazvanog „80-90-100” – 80% radnog vremena, 90% plate, a pun doprinos (100%).
Uslov: radnici stariji od 58 godina ili oni sa najmanje 35 godina radnog staža.
Ovo znači da zaposlenici koji su “bliže penziji” mogu raditi manje, a ipak imati skoro punu platu i pun doprinos – značajna olakšica.
Širi ciljevi tržišta rada: veće naknade za nezaposlene, fleksibilnija radna sedmica
Za nezaposlene: u prva tri mjeseca, naknade bi mogle biti 130% minimalne plaće.
Vlada razmatra i prelazak na radnu sedmicu od 38 sati kao dugoročnu opciju do 2028. godine.
Plaće koje “mijenjaju život”
U članku se navodi da su plaće za određene sektore već znatno više nego u nekim drugim zemljama regiona, što pokreće migracije radne snage.
Na primjer: radnik u transportu – do oko 2.000 eur, pomoćni radnici od oko 1.400 eur nadalje.
Zašto su ove mjere važne i koje “ali” postoje
Pozitivno: Radnici dobivaju veću sigurnost i bolje uslove (božićnica + kraći radni dan za starije) → kvalitetniji balans između života i posla.
Pozitivno: Mjere mogu pomoći u borbi s nedostatkom radne snage, jer Slovenija želi zadržati ili privući kvalificirane radnike.
Ali: Poslodavci su izrazili zabrinutost – povećani troškovi, fleksibilnost rada, administrativni izazovi.
Ali: Mjere za skraćeno radno vrijeme odnose se samo na određene kategorije (stariji, dug radni staž) – nije široka reforma za sve.
Ali: Iako plaće rastu i uvode se beneficije, troškovi života, stanovanja i porezi ostaju relevantni faktori – “plaća koja mijenja život” često zavisi i od lokalnih uslova.
Slovenija uvodi zanimljivu i prilično ambicioznu kombinaciju mjera koje pokazuju da zemlja želi unaprijediti uslove rada i biti konkurentnija na tržištu rada. Ako rade kako je planirano, i radnici i privreda mogu imati koristi: bolji uslovi za radnike, a stabilnija radna snaga za kompanije.