Bosna i Hercegovina (BiH) se u posljednjih nekoliko godina postepeno približava članstvu u NATO savezu, ali proces i dalje napreduje sporo i suočava se s brojnim izazovima – političkim, institucionalnim i tehničkim. Iako je zemlja već članica Partnerstva za mir i ima aktivan Akcioni plan za članstvo (MAP), puna integracija još nije ostvarena.
Gdje se BiH trenutno nalazi
BiH je napravila određene korake u modernizaciji svojih oružanih snaga i unapređenju saradnje s NATO-om. Posebno se ističe učešće u međunarodnim misijama i vježbama, što pokazuje spremnost da bude pouzdan partner. Međutim, članstvo u NATO-u ne zavisi samo od vojnih reformi – ključno pitanje ostaje unutrašnja politička saglasnost o samom članstvu.
Glavne prepreke
Političke podjele – U Federaciji BiH postoji snažna podrška članstvu u NATO-u, dok u Republici Srpskoj (RS) dominira protivljenje tom procesu. Vlasti RS insistiraju na vojnoj neutralnosti, pozivajući se na rezoluciju Narodne skupštine iz 2017. godine.
Nedovršene reforme – Potrebno je dodatno jačati vladavinu prava, transparentnost institucija i civilni nadzor nad oružanim snagama.
Imovinska pitanja – Rješavanje pitanja vojne imovine, odnosno knjiženje nepokretne imovine kao državne, još nije u potpunosti završeno. To je jedan od ključnih uslova NATO-a.
Šta BiH još treba uraditi
Da bi postala članica NATO-a, BiH mora:
- pokazati jedinstven stav svih nivoa vlasti o budućem članstvu;
- završiti evidentiranje i prenos državne vojne imovine;
- nastaviti reforme u sektoru sigurnosti i pravosuđa;
- jačati interoperabilnost oružanih snaga s NATO standardima.
Perspektiva
Ukoliko se politički konsenzus postigne i reforme nastave, BiH bi u narednim godinama mogla značajno napredovati prema punopravnom članstvu. Međutim, bez unutrašnjeg dogovora, taj proces će ostati usporen. NATO jasno naglašava da je vrata Saveza BiH otvorena – ali samo ako zemlja sama odluči da ih želi proći.