Kristijan Šmit, koji obnaša funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosna i Hercegovina (BiH), prema najnovijim izvještajima uskoro će okončati tu dužnost.
Sve upućuje na to da njegov odlazak neće biti odmah – prema diplomatskim izvorima, očekuje se da će se to dogoditi u prvoj polovini naredne godine.
Izlazak Šmita iz funkcije nosi nekoliko značajnih implikacija:
Mandat i autoritet Ureda visokog predstavnika (OHR): Iako se govori o njegovom odlasku, nije planirano gašenje Ureda visokog predstavnika ni ukidanje takozvanih „bonskih ovlaštenja“ (ovlasti koje su visokom predstavniku dane za intervenisanje u BiH-institucijama u posebnim okolnostima).
Promjena u vođenju politike međunarodne zajednice u BiH: Šmit je tokom svog mandata koristio značajne ovlasti — npr. nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH kako bi poboljšao integritet izbornog procesa. Promjena na čelu mogla bi značiti drugačiji pristup od strane nove osobe koja preuzme funkciju.
Utjecaj na ključna pitanja: Jedna od tema u fokusu je status državne imovine BiH, koja je bila predmet zaštite pod OHR-om. S njegovim eventualnim odlaskom, otvoreno je pitanje kako će se pristupiti toj i sličnim temama u budućnosti.
Odnos s entitetima u BiH, posebno Republika Srpska: Šmit je naišao na snažan otpor vlasti u entitetu Republika Srpska, koje su osporavale njegovo imenovanje i autoritet. Promjena može značiti i promjenu dinamike između entiteta i institucija na državnom nivou.
Šmit je imenovan 1. avgusta 2022. godine za visokog predstavnika u BiH.
Njegove akcije — posebno kada je riječ o nametanju zakona i odlučivanju preko entitetskih vlasti — izazvale su oštre reakcije u političkim krugovima u BiH.
Planovi za imenovanje novog visokog predstavnika uključuju učešće Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN-a). Jedan izvor navodi da će novi kandidat morati imati njegovu podršku.
Njemačka i Velika Britanija, prema navodima, navodno su izrazile zabrinutost oko mogućnosti da novi visoki predstavnik ima smanjen autoritet.
Mogući pravci za budućnost
Ukoliko novi visoki predstavnik preuzme sa istim ili manjim ovlaštenjima, može doći do jačanja uloge domaćih institucija u BiH — što je jedan od smjerova kritika koje su upućene ranije.
Međutim, smanjenje vanjskog autoriteta može također otvoriti prostor za veću političku borbu unutar BiH između entiteta i državnih institucija što može utjecati na stabilnost.
Bitno praćenje kako će se riješiti pitanja kao što su: implementacija presuda, stanje državne imovine, izborni zakoni, te funkcioniranje institucija države i entiteta.